
Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane
(„Sl. glasnik RS“, br. 21/2026)
U martu 2026. godine, tačnije 6. marta, u Službenom glasniku Republike Srbije objavljen je Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane (Sl. glasnik RS, br. 21/2026). Pravilnik je stupio na snagu 14. marta 2026. godine, ali se ključne odredbe primenjuju tek od 1. jula 2026. godine, što znači da je vreme za usklađivanje kratko.
Izmene su značajne i tiču se svih subjekata u poslovanju hranom — od proizvođača i prerađivača, preko uvoznika i distributera, do ugostitelja. U nastavku donosimo pregled svih novina koje ovaj pravilnik uvodi.
1. Grafička oznaka „100% iz Srbije“ — nova, dobrovoljna, ali kažnjiva ako se zloupotrebi
Jedna od najvidljivijih novina je uvođenje grafičke oznake „100% iz Srbije“. Ovom oznakom mogu biti obeleženi isključivo proizvodi čiji su svi sastojci poreklom iz Srbije, uz izuzetak soli, prehrambenih aditiva i enzima koji se po prirodi stvari ne mogu uvek obezbediti iz domaće proizvodnje.
Oznaka je dobrovoljna — nijedan proizvođač nije obavezan da je koristi. Međutim, onaj ko se odluči za njenu upotrebu preuzima punu odgovornost za ispravnost deklarisanja u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane. Za nepravilno deklarisanje i označavanje predviđene su kaznene odredbe.
Pravilnik predviđa i jedan praktičan izuzetak: oznaka se može koristiti i za proizvode koji sadrže minimalne količine pojedinih sastojaka koji se ne mogu obezbediti iz domaće proizvodnje, pod uslovom da njihov ukupan udeo u gotovom proizvodu ne prelazi 2% i da ne menjaju sastav, prirodu niti nutritivnu vrednost proizvoda.
Istovremeno, pravilnikom je propisano brisanje stare grafičke oznake za meso poreklom iz Srbije, koja je do sada bila izlagana pored mesa, proizvoda od mesa ili uz cenu. Ova oznaka se ukida jer je zamenjuje nova, jedinstvena oznaka „100% iz Srbije“ koja se odnosi na sve kategorije proizvoda.

2. Strože označavanje zemlje porekla za uvozno meso — obavezno od 1. jula 2026.
Za sveže, rashlađeno i zamrznuto svinjsko, ovčije, kozje i goveđe meso, kao i određene proizvode od goveđeg mesa i živine koji nisu poreklom iz Srbije, uvodi se obaveza da podaci o zemlji porekla budu jasno vidljivi na deklaraciji, i to ispisani slovima propisane minimalne veličine:

Radi poređenja, opšti minimum za standardne podatke na deklaraciji (sastojci, nutritivne vrednosti) iznosi 1,2 mm za standardnu ambalažu. Dakle, zemlja porekla uvoznog mesa mora biti ispisana slovima više od četiri puta većim od uobičajenog minimuma. Ovo je značajno povećanje u odnosu na dosadašnju praksu.

3. Obaveza navođenja proizvođača ili prerađivača mleka — obavezno od 1. jula 2026.
Nova odredba uvodi obavezu da deklaracija za mleko i proizvode od mleka (izuzev smrznutih dezerta) mora da sadrži naziv i adresu stvarnog proizvođača, odnosno prerađivača mleka registrovanog u Republici Srbiji — i to u slučaju kada subjekt koji stavlja proizvod u promet nije ujedno i njegov proizvođač ili prerađivač.
Cilj ove mere je transparentnost: potrošač treba da zna ko je stvarno preradio mleko, a ne samo ko ga brendira i distribuira. Do sada je na deklaraciji često bio naveden samo distributer ili vlasnik brenda, dok je identitet prerađivača ostajao nepoznat.
4. Jasnije obaveze za online prodaju i prodaju putem automata — nova odredba
U skladu sa rastom e-trgovine prehrambenim proizvodima, pravilnik uvodi i konkretne obaveze za online prodaju i prodaju putem automata:
Ovo znači da više nije dovoljno da informacije budu dostupne negde na sajtu — moraju biti jasno prikazane u procesu kupovine, pre nego što potrošač potvrdi narudžbinu.
5. Odgovornost uvoznika i distributera — preciziranje
6. Preciziranje definicije „glavnog sastojka“
Pravilnik uvodi detaljniju definiciju pojma „glavni sastojak“: to je sastojak koji čini više od 50% gotovog proizvoda, ili sastojak koji potrošač direktno asocira sa nazivom hrane.
Ova odredba sprečava marketinšku praksu u kojoj naziv proizvoda sugeriše prisustvo određenog sastojka (npr. „jagodasti jogurt“, „čokoladni namaz“), dok je stvarni dominantni sastojak zapravo voda, šećer ili biljne masti. Ako je naziv hrane vezan za određeni sastojak, taj sastojak mora biti i stvarno dominantan.
7. Dokumentacija o alergenima za ugostitelje — preciziranje
Pravilnik insistira na tome da dokumentacija o sastojcima, a posebno o alergenima, mora biti pisana, ažurna i dostupna na zahtev potrošača. Ovo se direktno odnosi na ugostitelje — restorane, kafe, kejtring kompanije i slično.
Više nije prihvatljivo da osoblje kaže „ne znamo tačno šta je u sastavu jela“. Svaki ugostitelj mora imati jasnu dokumentaciju — specifikacije proizvoda i deklaracije dobavljača — za svako jelo na meniju, i mora je učiniti dostupnom svakom gostu koji to zatraži.
Pregled rokova primene

Šta to znači za vaše poslovanje?
AS Consulting tim stoji vam na raspolaganju za sve konsultacije u vezi sa usklađivanjem sa novim zahtevima pravilnika. Kontaktirajte nas i zajedno ćemo proći kroz vaše deklaracije i procese kako biste bili spremni pre 1. jula 2026. godine.
Izvor: Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, Sl. glasnik RS, br. 21/2026, objavljen 6. marta 2026. godine.